Najava da obrtnici s godišnjim primicima do 40.000 eura neće plaćati više ne znači nužno da će njihove mjesečne obveze ostati na sadašnjoj razini. Razlog je način izračuna doprinosa, koji ovisi i o kretanju prosječne bruto plaće.
Paušalni obrtnici koji planiraju troškove poslovanja za 2027. godinu trebaju odvojeno promatrati dvije stvari: najavljene porezne izmjene i rast osnovice za doprinose. Čak i kada porez i obračunski koeficijent ostanu nepromijenjeni, veća prosječna plaća može povećati iznos koji se svaki mjesec izdvaja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Što je Vlada najavila
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić u srpnju je najavio da paušalnim obrtnicima s godišnjim prihodima do 40.000 eura od iduće godine neće porasti davanja državi. Za obrtnike u dva viša razreda predstavljeno je povećanje ukupnog godišnjeg opterećenja.
Prema tada objavljenim iznosima, za razred od 40.000,01 do 50.000 eura godišnja davanja trebala bi dosegnuti 5.728 eura. Za razred od 50.000,01 do 60.000 eura najavljen je iznos od 7.605 eura. U odnosu na postojeće obveze, Vlada je navela povećanja od približno 30 odnosno 66 posto.
No kod procjene budućih troškova nije dovoljno gledati samo promjene propisa. Na konačan iznos doprinosa utječe i statistički podatak koji se mijenja svake godine — prosječna bruto plaća.
Veće plaće podižu i osnovicu obrtnicima
Državni zavod za statistiku objavio je 21. listopada da je prosječna mjesečna bruto plaća u pravnim osobama za razdoblje od siječnja do kolovoza 2026. iznosila 2.166 eura. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine bila je viša za 8,7 posto.
Za paušalne obrtnike kojima je obrt osnova osiguranja taj je podatak važan zbog izračuna mjesečne osnovice. Porezna uprava za 2026. navodi osnovicu od 797,20 eura, na koju ukupni doprinosi po stopi od 36,5 posto iznose 290,98 eura mjesečno.
Ako bi se na prosjek od 2.166 eura primijenio nepromijenjeni koeficijent od 0,40, osnovica bi iznosila 866,40 eura, a mjesečni doprinosi približno 316,24 eura. To je oko 25 eura više mjesečno, odnosno približno 303 eura više tijekom cijele godine. Riječ je o računskom prikazu učinka veće osnovice, a ne o konačno utvrđenoj obvezi za 2027. godinu.
Ključna je, dakle, razlika između nepromijenjenih pravila obračuna i nepromijenjenog iznosa za uplatu. Pravilo može ostati isto, a mjesečni trošak ipak porasti jer se promijenio podatak na koji se ono primjenjuje.
Obrt uz zaposlenje treba promatrati zasebno
Ovakvu računicu ne treba automatski primijeniti na sve vlasnike paušalnih obrta. Porezna uprava razlikuje obrt koji je osnova osiguranja od obrta koji se obavlja kao druga djelatnost, primjerice uz radni odnos.
Kod druge djelatnosti doprinosi se utvrđuju prema drukčijem modelu, uz osnovicu povezanu s paušalnim dohotkom. Zbog toga jednaki godišnji primici ne znače nužno i jednake obveze za osobu koja živi isključivo od obrta i osobu koja je već zaposlena kod drugog poslodavca.
Najavljene iznose još treba razlikovati od konačnih obveza
Vladina srpanjska objava predstavlja najavljene mjere s planiranim početkom primjene 1. siječnja 2027. godine. Sama ta objava nije dovoljna za potvrdu konačnog sadržaja svih propisa i pojedinačnih obveza obrtnika.
Za razumijevanje budućeg opterećenja zato će biti presudna kombinacija konačnih pravila, propisane osnovice i statusa osiguranja svakog obrtnika. Poruka da se određenoj skupini ne mijenjaju porezna pravila ne daje sama po sebi potpun odgovor na pitanje koliko će novca mjesečno morati izdvajati.
Izvor: DugoSelo.INFO